Kurco-centrični sustav

Dok ovo pišem, 15 milijardi km od mene, bespućima svemira juri svemirska letjelica na koju je postavljena zlatna pločica sa likom muškarca s malom kitom i žene bez vagine kao poruka nas Zemljana nekom inteligentnom vanzemaljcu da smo tu…

…a kad natočim 10 lit benzina u rezervoar, maksimalno 3 litre se pretvore u koristan rad, ostalih 7 ode kroz auspuh neiskorišteno…

…u 21. stoljeću…

…dok naši roboti čeprkaju po Marsu….

…dok muškarac s malom kitom maše neznanom malom zelenom…..

 

„..Spasiti planet?.. planet ne ide nikamo, mi idemo.“

G. Carlin, Spašavanje planeta

 

Preko 3500 znanstvenika je učestvovalo u stvaranju 4. izvještaja UN-a o klimatskim promjenama i globalnom zatopljenju u kojem su zaključili da je globalno zatopljenje činjenica te da je vrlo vjerojatno(90%tna sigurnost) uzrokovano ljudskim djelovanjem, tj. porastom količine stakleničkih plinova u atmosferi.

Da bi se spriječio globalni porast temperature od 2ºC i izbjegle najteže posljedice globalnog zatopljenja, znanstvenici su zaključili da globalna razina CO2 ne bi smjela prijeći razinu od 400 do max 450 ppm.

Iako je trenutna razina CO2 u atmosferi 389 ppm i trenutno raste 2ppm godišnje, najveći svjetski zagađivači, SAD i Kina ne žele potpisati međunarodni sporazum o smanjenju ispuštanja stakleničkih plinova… Lako razumljivo kada se zna da od prvih 5 kompanija na listi najvećih, 4 su naftne sa ukupnim prometom od 1050 milijardi dolara godišnje(bilijun i kusur).

Podsjetilo me na onaj stih „..nadam se da ima inteligentnog života u svemiru, jer ga ovdje dolje nema“….

Uglavnom, znanstvenici predlažu povećanje energetske učinkovitosti prijevoza, grijanja, hlađenja, industrijskih procesa i ostalih područja potrošnje energije kao najefikasniji način da se što brže smanji povećanje razine stakleničkih plinova.

ALI, postoji nešto što se zove „povratni efekt“(rebound effect), pojava da se zbog smanjenja troškova – troši više, npr. auto vam troši manje goriva pa zbog toga vozite brže/dalje, kuća je bolje izolirana, a vi onda dodatno pojačate grijanje da se „napokon ugrijete“ ili gradite veću kuću…

Sad, koliki će biti povratni efekt u realnoj situaciji nitko ne zna, iz osobnog iskustva mogu reći – vjerojatno velik..

Ono što je naš pravi problem, po mom skromnom mišljenju, je – filozofija.

Problem su ideje na kojima se temelji naš pogled na svijet oko nas.

Kada uzmete neurednog čovjeka iz njegova brloga i stavite ga u besprijekorno čist i uređen stan, što mislite šta će se dogoditi?

Problem je u glavi.

Neka vas se boje i od vas strahuju

sve životinje na zemlji,

sve ptice u zraku,

sve što se po zemlji kreće

i sve ribe u moru: u vaše su ruke predane.

Postanak 9:2

Šta bi bilo da umjesto ovoga na početku Biblije piše:

Neka vas vole i s vama druguju

sve životinje na zemlji,

sve ptice u zraku,

sve što se po zemlji kreće

i sve ribe u moru: s vama su jednake.

Smijemo se ribama u akvariju jer su toliko mutave da ako im naspeš previše hrane jedu dok ne crknu, a mi smo glupa stoka koja reže granu na kojoj sjedi.

Reći da bi trebali shvatit da živimo u simbiozi s prirodom bila bi u najmanju ruku poetična izjava, a realno, totalna glupost, jer simbioza znači međuovisnost, a činjenica je da priroda bez nas može, ali mi bez nje ne možemo.

Mi ne ovladavamo prirodom, mi joj se prilagođavamo; ako arhitekt napravi zgradu izdržljivu na potrese, nije ovladao prirodom, samo je prilagodio arhitekturu da izdrži potres određene jačine.

Ali to nije ono što ćemo čuti u hvalospjevima, veliki naslov u novinama će glasiti:

„Još jedan čovjekov Trijumf nad prirodom“

Ono što moramo shvatiti je da je Život taj koji je neuništiv, a mi smo samo jedna njegova manifestacija – poprilično osjetljiva, a opet toliko puna sebe da mislimo da nam je glavni cilj potlačiti, iskoristiti, savladati i zavladati.

E pa neće ići…

Da li bi imali probleme koje danas imamo da smo odgojeni tako da gledamo prirodu kao svetinju, što ona u biti i jest ako svetinjom smatramo nešto što nas je „stvorilo“ i o čemu ovisimo, da smatramo svako biće u njoj kao sebi ravno i iz nje uzimamo onoliko koliko nam je kao vrsti potrebno da preživimo?

Mi trenutno uopće ne radimo na svom preživljavanju kao vrste, prehrana nam ovisi o fosilnim gorivima kao i sve ostalo, a prihvatljive alternative za njih nemamo, niti ju baš previše i tražimo, genetski propadamo jer evolucijski alati kao što su mutacije i nasljedstvo i dalje djeluju, ali korektivi poput selekcije više ne djeluju, uništavamo okoliš o kojem ovisimo, a alternative za njega nemamo, razbacujemo se resursima na totalne pizdarije umjesto da ih uložimo u budućnost nas kao vrste,

a sve to radi tisućljetnog ego-tripa.

A oni dežurni dušobrižnici koji ovo čitaju i prepoznaju u ovom neki teizam – nema ga, ovo je samo pitanje poštovanja onoga što je tog poštovanja vrijedno..

 

 „Vidite, ja ne brinem o malim stvarima: pčelama, drveću, kitovima, puževima.

Mislim da smo svi mi dio jedne veće mudrosti koju nikada nećemo razumjeti.

Nekog višeg poretka..

…on ne kažnjava niti nagrađuje, ne prosuđuje uopće.

Samo Jest.

Kao i mi.

Nakratko.“

G. Carlin

Podjeli s drugima:

    No Comments

    Leave a Reply

    Your email is never shared.

    Before you post, please prove you are sentient.

    tri plus osam = (brojka)